KONjIC - Za manje od mesec i po, čim je obelodanjeno da je pitanje dana kad će, konačno, biti pred lice pravde izvedeni najodgovorniji za zločine nad Srbima u Konjicu i okolini, umrla su, iznenada, trojica aktera tih krvavih događaja.
Prvi je umro, a da prethodno uopšte nije bolovao, Jasmin Guska, načelnik policije Konjic iz tog doba, i to samo dva dana pošto ga je Miralem Macić Maca, rezervni policajac na suđenju optužio da je bio nalogodavac zločina. Macić, koji je takođe bio zdrav i kome je suđeno kao egzekutoru komšija Srba umro je pre tri dana. U četvrtak je preminuo i njegov ratni komandir Enes Tucaković!
Iz „kuće žalosti“ preminulog Miralema Macića, u sredu, njegovi najbliži su bukvalno najurili dr Rusmira Hadžisuseinovića, koji je u vreme stradanja nedužnih Srba bio jedan od čelnih ljudi Konjica. Tucaković je nedavno svedočio protiv Macića, koji je Tužilaštvu u međuvremenu dao niz dokaza o njemu i drugim ratnim silnicima Konjica.
- Miralem je Rusmiru pola godine, u najteže vreme, bio verni pratilac, a umesto zahvalnosti, Rusmir je bio deo ekipe koja je sve što se zbilo u Konjicu svalio na pleća našeg pokojnog sina, brata, oca, muža i devera - kažu Macići. - Došao je tobože da sa nama ožali Macu. Daleko mu lepa kuća.
Delovi Macićevog ratnog dnevnika, koji je u rukama Tužilaštva BiH, ukazuju da je praktično kompletna struktura vlasti u Konjicu od civilne, policijske i TO, bila uključena u zločine nad Srbima, posebno u selima Bradina i Donje Selo. Zato je i zagonetnija njegova ali i smrt njegovog pretpostavljenog Enesa Tucakovića.
- Bilo je pitanje dana kad će Tucaković da bude uhapšen - kaže advokat Duško Tomić, koji je branio Miralema Macića pred Sudom BiH. - U Macinom dnevniku, pored ostalog, stoji da je sa Tucakovićem bio kod škole u Bradini, gde su bili i Ševko Nikšić, komandir Stanice policije, dr Rusmir Hadžisusenović, načelnik policije, Jasmin Guska. Svi oni su, kaže, videli zatočenu srpsku nejač i njihove muke i patnje, a ništa nisu učinili da se spreče. Ekspresna umiranja aktera i svedoka su krajnje alarmantna, jer je, zbog iste i karaktera rata u BiH, vrlo važno da se utvrdi sve ono što je obeležilo zločin prema Srbima.
BRADINA I DONJE SELO
POKOJNI Macić je ostavio pisani trag da je na srpska sela Bradinu i Donje Selo, udruženo krenula muslimanska TO i policija, u dva ešalona - u jednom je bilo 1.470, a u drugom 850 pripadnika. Tog 25. maja ubijeno je najmanje 38 ljudi srpske nacionalnosti, izvršeno je pet silovanja, a više stotina stanovnika je odvedeno u logor Čelebići. Pripadnici Armije Republike BiH su tom prilikom uništili i spalili Bradinu i okolna srpska sela. U toku 25, 26. i 27. maja 1992, koliko je trajao zločin u Bradini, ubijeno je 54 Srba. Stradalo je još 22 Srba koji su nakon zločina odvedeni u logor Čelebići, gde su umrli.